Hackpads are smart collaborative documents. .

Miroslav Schlossberg

1036 days ago
Unfiled. Edited by Miroslav Schlossberg 1036 days ago
  • ideš na dno ove stranice
 
Miroslav S
  • Lokalna grupa Open Zagreb napravila je projekt otvorenog proracuna grada Zagreba. Ovaj isti projekt može se uz vašu pomoć primjeniti i na bilo koji drugi grad. Više na http://codeforcroatia.org/projects/1
 
  • Ivan Voras <ivoras@gmail.com>
Miroslav S
  • Svidja mi se ideja. Npr. na gradskoj razini to je rijeseno u obliku pitanja i odgovora gdje gradjani postavljaju pitanja a gradski sluzbenici ili bilo tko tko zna odgovora odgovara: http://answers.oaklandnet.com/
 
1216 days ago
Unfiled. Edited by Miroslav Schlossberg 1216 days ago
  • Otvoreni podaci sanitarne inspekcije
 
1220 days ago
Unfiled. Edited by Miroslav Schlossberg 1220 days ago
OHRABRIMO SVOJE GRADJANE 
-> Odsada se  informacije zdravstvenog odjela brzo i lako provjeravaju putem aplikacije namijenjene svim potrosacima u svrhu sprovodjenja odluka o vlastitom zdravlju
Aplikacija koja ce nam svima olaksati put do relevantnih informacija bitnih za nase zdravlje
 
POBOLJSAJMO JAVNO ZDRAVLJE
->  Da bi se javno zdravlje poboljsalo nuzno je provesti jedinstven i relevantan program koji provodi ocjenjivanje ugostiteljskih objekata. Uvodenjem LIVES-ovih higijenskih kartica sa ocjenama od 1-10 u americke restorane, smanjio se broj hospitaliziranih radi bolesti vezanih uz hranu za 13%.
 
POBOLJSANJE EKONOMSKOG RAZVOJA
 
1248 days ago
Unfiled. Edited by Miroslav Schlossberg 1248 days ago
Sada je vrijeme za odabir problema koje mori Vas i Vaš grad (stopa zločina, npr.), te rad na bazi podataka koje se tiču tog problema. Kako bi se to lakše riješilo, potreban je rad sa stučnjacima, koji mogu pomoći o riješavanju nekih problema, kao; koje informacije nedostaju, koje bi informacije bile dragocijene za tu bazu.
 
Miroslav S Pogledaj usporedbu i status po državama na OKFN Open Data Index.
 
Podijelite svoje rezultate
Ažuriraj informacije o hrvatskim datasetovima na stranici national.census.okfn.org.
 
Koristite ovaj obrazac, gdje možete izvijestiti o svojim rezultatima, slijedeći ove instrukcije;
 
1255 days ago
Unfiled. Edited by Miroslav Schlossberg 1255 days ago
Miroslav S Doprinos - CodeAcross 2014 aktivnost (4)
 
  • Smjernice politike otvorenih podataka
 
Koji podaci trebaju biti javni
  • Otvoreni podaci trebali bi biti uobičajena praksa
  • Potrebno je pozivati i graditi na trenutno dostupnim aktima o pristupu na informacije
  • Tražiti pisanje točno određenih novih informacija
  • Potrebno je složiti se da javna nabava vrijedi za ugovorne tvrtke ili vladine tvrtke
  • Pravilno zaštiti povjerljive informacije
  • Tražiti izuzeće da objavljivanje informacija bude odmjereno i u javnom interesu
  • Zahtijevati dijeljenje koda ili objavljivanje otvorenog koda
 
Kako učiniti podatke javnim
  • Tražiti otvorene formate za sve vladine podatke
  • Zahtijevati da javne informacije budu objavljivane na internetu
  • Potrebno ukloniti ograničenja za pristup informacijama
  • Potrebno ukloniti ograničenja na ponovno korištenje informacija
  • Zahtijevati objavljivanje meta podataka ili drugih informacija
  • Zahtijevati korištenje jedinstvenih identifikatora
  • Zahtijevati digitalizaciju i distribuciju arhivskih materijala
  • Kreiranje portala ili internetskog mjesta posvećenog objavljivanju podataka ili akta
  • Objavljivanje podataka skupno
  • Kreiranje javnih API-ja za pristupanje informacijama
  • Zahtijevati elektronsko popunjavanje
  • Zahtijevati kontinuirano objavljivanje podataka i svih sljedećih promjena
  • Kreiranje trajnog pristupa podacima
  • Izgradnja sustava koji se temelji na vrijednostima, ciljevima i zadacima zajednice i vlade
 
Kako primjeniti politiku otvorenih podataka
  • Kreiranje ili dodjeljivanje odbora za nadzor
  • Kreiranje obavezujuće mjere ili smjernice za primjenu
  • Kreiranje novih zakonskih prava ili drugih mehanizama
  • Uključivanje javnog mišljenja u pravila o javnim podacima
  • Kreiranje primjereno ambicioznih rokova za primjenu
  • Definiranje procesa za osiguranje kvalitete podataka
  • Definiranje javnog i sveobuhvatnog kataloga svih ustanova koje čuvaju podatke
  • Osiguranje sredstva za implementaciju
  • Minimalni zahtjevi na javnim natječajima za nove sustave trebali bi uključivati trasparentnost sustava
  • Kreiranje ili istraživanje potencijalnih javnih ili privatnih partnerstva
  • Vođenje administriranja budućih promjena ovih smjernica
 
1254 days ago
Unfiled. Edited by Miroslav Schlossberg 1254 days ago
Miroslav S CodeAcross 2014 izazov (7)
 
  • Knjižnica kao platforma
Facebook je u mnogočemu neprimjeren za usporedbu s knjižnicama, ali iz ovog primjera knjižnice mogu naučiti mnogo. Dana 24. svibnja 2007. Facebook je postao platforma: skup resursa - usluga, podataka, alata - koji omogućuju nezavisnim programerima stvaranje novih aplikacija. Zanimljive mogućnosti se otvaraju ako promislimo o knjižnici kao platformi,  otvorenoj platformi.
Knjižnica kao platforma bila bi usmjerena razvoju znanja i zajednice, a ne primarno za razvoj softvera. Ipak, kao otvorene softverske platforme, trebala bi:
  • biti otvorena za sve
  • davati pristup svakom dijelu informacije koje ima, uključujući i njegovu digitalnom sadržaju, ali i metapodacima o tom sadržaju, njegovom korištenju i društvenim interakcijama oko tih informacija
  • omogućiti izgradnju novih proizvoda i usluga bilo kome i oko bilo koje ideje
  • integrirati sve što knjižnica zna u cijelom internetskom ekosustavu.
 
Za razliku od tipičnih softverskih platformi:
  • knjižnička platforma će prvenstveno služiti povezivanju zajednice na nekom području, iako u nekim slučajevima povezuje ljude istih interesa
  • knjižnička platforma će biti vidljiva krajnjim korisnicima, za razliku od softverskih platformi koje više obično su izravno vidljivi samo za programere.
Detaljan članak o knjižnici kao platformi napisao je David Weinberger
 
Izvori i vodič
Smisli kreativnu primjenu aplikacija otvorenog koda u knjižnicama kroz koje bi omogućio bolju interakciju knjižnice i građana. Građani bi trebali imati pristup svemu i s bilo kojeg mjesta u svijetu.
 
Knjižnička platforma trebala bi omogućiti pristup ne samo da se cijelom sadržaju pristupa izravno i neizravno - stavke na policama, e-stavke s dozvolom i stavke (fizičke i virtualne) unutar iste mreže za suradnju institucija - ali i na sve podatke koje se mogu pronaći: kustos podaci iz pouzdanih institucija, uključujući znanstvene i neprofitna. Podaci iz lokalne vlasti, i sa svih razina vlasti. Sadržaj lokalnih članova, kao što su digitalizirane lokalne scene. Neki od tih podataka mogu biti dostupni i drugdje, ali knjižnica može pružiti uslugu da ti podaci budu korisniji tako da ih prikuplja (ili povezuje na njih), čime daje potvrdu da su to pouzdani i zanimljivi podaci, da ih katalogizira, dokumentira, i pomaže korisnicima da ih lakše pronalaze i razumiju.
 
No, pristup u svijetu koji uključuje digitalni sadržaj također znači pružanje usluga kako bi dobili veću vrijednost iz tog sadržaja. Dakle, koje usluge bi treba prožiti knjižnička platforma? To zvuči kao razumno pitanje, ali platforma dobiva na vrijednosti što manje možemo predvidjeti u što će se izgraditi. Kada je Facebook objavio svoju platformu, morali su biti oduševljeni što su je developeri razvijali. Ipak, usluge koje će platforma nuditi neizbježno će biti vođene nekim dobro utemeljenim pretpostavkama o prirodi podataka kojim raspolože i mogućnostima korištenja podataka. Knjižnička platforma će vjerojatno osigurati barem u početku neke od sljedećih usluga pristupa:
  • online javni pristup katalogu (OPAC) za olakšanu pretragu krajnjeg korisnika i navigaciju
  • različite načine komuniciranja s knjižničara i drugim korisnicima slanjem pitanja, internetske razgovore, odlazak u fizičku knjižnicu, itd.
  • sposobnost računalnog programa da postavlja upite putem otvorenog, dobro dokumentiranog API sučelja (Application Programming Interface) da bi se pronašli predmeti na temelju predmetne klasifikacije, standardu metapodataka (predmet, autor, godina, itd.), popularnosti ili drugim pokazateljima upotrebe, itd. To će potaknuti razvoj inovativnih aplikacija.
  • grupiranje radova po semantičkim odnosima, po preporukama ("Ljudi kojima se sviđa ovo..."), itd.
 
Pogledaj stranicu LITA američkog knjižničkog društva i diskusije o informacijskim tehnologijama u knjižnicama
 
Projekt LittleFreeLibrary je zajednica ljudi koji popisuju knjige u svom vlasništvu i dijele ih s drugim članovima na posudbu te na taj način potiču cirkulaciju knjiga.
 
DPLA - Digital Public Library od America
Nacionalni Arhiv je izabrao KOHA open source softver, pogledaj objavu.
US National Archive na GitHubu
 
Daljnji koraci
Radi sa Nacionalnom sveučilišnom knjižnicom u Centru za otvoreni kod i savjetuj ih o mogućnostima implementacije platforme otvorenog koda.
 
Podijelite svoje rezultate
Za kraj je bitno slati izvješća o radu i napretku, zajedno sa kopijama svega što ste kreirali. Projekt koji ste uradili na ovom CodeAcrossu opišite na linku Hackathon projekata. Source kod aplikacije objavite na GitHubu i s nama podijelite link na vašu aplikaciju. Sve materijale koje ste napravili pošaljite na email upload.Radovi.ze78ij550q@u.box.com - vaši materijali biti će dostupni na linku: https://app.box.com/s/ypfzx7h5r52926jpai7c 
 
 

Contact Support



Please check out our How-to Guide and FAQ first to see if your question is already answered! :)

If you have a feature request, please add it to this pad. Thanks!


Log in